Ulbrichtova za N1: BiH nije spremna za slabljenje OHR-a, izbor novog visokog predstavnika ključan

Ulbrichtova kaže da, ukoliko članice Vijeća za provedbu mira (PIC) ne uspiju postići dogovor o kandidatu, proces izbora mogao bi biti odgođen i ponovljen u kasnijem terminu.

Dugogodišnje rasprave o ulozi OHR-a

Govoreći o budućnosti OHR-a, podsjeća da rasprave o njegovoj ulozi i eventualnom smanjenju nadležnosti traju već više od dvije decenije.

"Pristup međunarodne zajednice nakon rata bio je izrazito intervencionistički, da bi kasnije bio zamijenjen politikom koja je više favorizirala local ownership (lokalna odgovornost za izgradnju mira), što je podrazumijevalo između ostalog minimalno korištenje bonskih ovlasti. Dolaskom Christiana Schmidta ponovo smo vidjeli nešto aktivniji, odnosno ‘hands on’ pristup (ponovno korištenje bonskih ovlasti)", ističe ona.

Geopolitičke promjene i podjele unutar međunarodne zajednice

Ulbrichtova smatra da se aktuelne rasprave o budućnosti OHR-a ne mogu posmatrati odvojeno od šireg međunarodnog konteksta.

"Sjedinjene Američke Države oduvijek su imale značajan utjecaj na rad OHR-a i unutar PIC-a. Ono što danas gledamo kombinacija je globalnih geopolitičkih promjena, neslaganja međunarodne zajednice o strategiji izgradnje mira i države u Bosni i Hercegovini, ali i transakcijskog pristupa politici koji karakterizira administraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa", ocjenjuje.

Prema njenom mišljenju, upravo odsustvo jedinstvenog stava ključnih međunarodnih aktera dodatno usložnjava situaciju u Bosni i Hercegovini.

Zašto bonske ovlasti još postoje?

Iako naglašava da nikada nije bila zagovornica modela koji Bosnu i Hercegovinu stavlja u poziciju svojevrsnog međunarodnog protektorata niti široke upotrebe bonskih ovlasti, smatra da njihovo postojanje nije slučajno.

"Razlog zbog kojeg te ovlasti još postoje povezan je sa secesionističkim prijetnjama koje su posljednjih godina bile vrlo glasne. Međunarodna zajednica kontinuirano procjenjuje mogu li te prijetnje jednog dana prerasti u političku realnost", navodi Ulbrichtova.

Dodaje da bi upravo zbog takvih okolnosti svako slabljenje institucije visokog predstavnika trebalo pažljivo razmotriti.

"Nije vrijeme za promjene u poziciji visokog predstavnika"

Ulbrichtova upozorava da trenutna politička i sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini nije pogodna za eksperimente s institucionalnim okvirom uspostavljenim nakon Daytona.

"Situacija je toliko složena da u ovom trenutku ne bi trebalo uvoditi nikakve promjene u poziciju visokog predstavnika. Međutim, budući da je već otvoreno pitanje redefiniranja te funkcije, članice PIC-a trebale bi voditi računa da novi visoki predstavnik ne bude nečija marioneta, bez stvarnih ovlasti, ukoliko žele spriječiti dodatno pogoršanje situacije", stava je Ulbrichtova.

Međunarodna zajednica kao dio rješenja, ali i dio problema

Govoreći o širem odnosu međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini, prema Ulbrichtovoj, takav odnos proizlazi iz podijeljene odgovornosti domaćih i međunarodnih aktera, u okviru stabilitokratske igre.

"Često se pokazalo tačnim pravilo da će, ako se ne možete dogovoriti, neko drugi odlučiti umjesto vas. Problem je što taj neko drugi ne mora nužno voditi računa o lokalnim interesima i dobrobiti građana, već prvenstveno o vlastitim interesima", kaže ona.

Zaključuje da je međunarodna zajednica nesumnjivo ostvarila određene pozitivne rezultate u Bosni i Hercegovini, ali da je istovremeno postala i dio problema, jer procese nije dovela do kraja.

"Budući da etnopolitičke prakse i dalje dominiraju političkom scenom Bosne i Hercegovine, s negativnim posljedicama po funkcionalnost države, ključno pitanje, ne samo za novog visokog predstavnika, već i za druge važne aktere međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (EU, OSCE itd.), jeste kako efikasno odgovoriti na fenomen 'zarobljene države' i prateći 'odliv mozgova' u kojem se Bosna i Hercegovina nalazi već godinama. Također, pitanje je i kako unaprijediti nivo društvene kohezije, koji je usko povezan, između ostalog, i s ključnim reformama u obrazovnom sektoru, s posebnim fokusom na osnovno obrazovanje", mišljenja je Ulbrichtova.

Ona dodaje da, "iako su navedene oblasti od presudne važnosti za unapređenje ukupne funkcionalnosti Bosne i Hercegovine, transakcijski način vođenja politike ih ne stavlja u prvi plan. Zbog toga Bosna i Hercegovina ostaje žrtva vlastitog političkog sistema, uz izostanak konsenzusa o nužnim reformama".

Dodatno, iako integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i dalje ostaje deklarisani prioritet vlasti, a uloga EU u izgradnji države i dalje značajna, destabilizirajući utjecaj drugih vanjskih aktera (poput, na primjer, Ruske Federacije), putem njihovih lokalnih i regionalnih saveznika, koji su usko povezani s nastojanjima da se spriječi napredak BiH ka euroatlantskim integracijama, dodatno komplikuje ionako turbulentno geopolitičko okruženje.

Ostaje otvoreno pitanje hoće li budućnost Bosne i Hercegovine biti određena prevagom ekonomskih interesa vanjskih aktera, u savezu s dijelom domaćih etnopolitičkih elita.

"Slučaj Bosne i Hercegovine ne samo da ilustrira promjene u pristupu međunarodne zajednice izgradnji mira i države u kontekstu duboko podijeljenih percepcija o njenom karakteru, već i razotkriva sve dublje podjele unutar same međunarodne zajednice, kao i na sve izraženiju hibridizaciju vanjskih aktera izgradnje mira i države s drugim autoritarnim akterima, što će imati direktan utjecaj na izbor novog visokog predstavnika, ali i na prirodu njegovog djelovanja", zaključuje Ulbrichtova.

Ko je Michaela Ulbrichtova?

Dr. Michaela Ulbrichtova nedavno je doktorirala međunarodne odnose i evropske studije na Metropolitan University Prague te se smatra jednom od istraživačica iz srednje Evrope koja se najduže i najintenzivnije bavi Bosnom i Hercegovinom.

Tokom višegodišnjeg rada istraživala je djelovanje međunarodne zajednice u BiH, Daytonski mirovni sporazum, ulogu Ureda visokog predstavnika (OHR) te fenomen stabilitokracije (stabilnosti bez prave demokratije) na Zapadnom Balkanu.

Njena istraživanja uključivala su brojne intervjue s političarima, diplomatama, novinarima i predstavnicima civilnog društva širom Bosne i Hercegovine.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad